Sort by
Sort by

Najčešća pitanja i saveti o dohrani

ŠTA JE DOPUNSKA ISHRANA?
Dopunska ishrana je uvođenje novih namirnica u ishranu odojčadi koje nisu majčino mleko ili mlečni pripravak za odojčad (žitarice, voće, povrće, meso, riba, ...).
Dopunskom ishranom se takođe smatra prelazni period između isključivo mlečne ishrane do uobičajene ishrane ostalih članova porodice.

KADA SE UVODI DOPUNSKA ISHRANA?
Dopunska ishrana se uvodi između 4. i 6. meseca života deteta kada ishrana majčinim mlekom ili dojenačkim mlečnim pripravkom nije dovoljna za pokrivanje povećanih nutritivnih i energetskih potreba odojčeta.
Dopunsku ishranu nije nikako preporučljivo uvoditi pre 4.meseca jer probavni sistem odojčeta nije dovoljno razvijen da bi svario takvu hranu. Prerano uvođenje dopunske ishrane takođe povećava opasnost od alergijskih reakcija na hranu, a može dovesti i do preranog odbijanja ishrane majčinim mlekom ili  mlečnim pripravkom za odojčad.
Isto tako, ako se dopunska ishrana uvede prekasno (nakon 6 meseci starosti), moguće su poteškoće i otpor kod prihvatanja nove hrane.

KAKO ZNATI DA JE DETE SPREMNO ZA DOPUNSKU ISHRANU?
Vaša beba:
- sedi uz potporu
- samostalno drži glavu i okreće je u stranu
- gubi refleks kojm automatski gura jezikom hranu iz usta
- guta hranu koja nije tečna
- otvara usta kada se približi kašičica
- okreće glavu u stranu kada nije gladno
- pokazuje veliki interes za hranom

PRAVILA PRI UVOĐENJU DOPUNSKE ISHRANE
- dete upoznajte sa jednom po jednom novom namirnicom kako bi se priviknulo na novi ukus
- uvođenje novih vrsta hrane trebalo bi da bude postepeno – napravite razmak od nekoliko dana (4 do 5) između davanja novih namirnica da biste eventualno uočili da je li beba razvila neku negativnu reakciju na hranu (alergiju)
- u hranu nemojte dodavati začine, so  i šećer
- novu vrstu hrane u početku davajte u vrlo malim količinama (nekoliko čajnih kašičica) te postepeno povećajte količinu hrane
- bebu hranite polako, kašičicu po kašičicu – budite strpljivi i opušteni jer je svaka promena u hranjenju velika novost, kako za bebu, tako i za Vas
- prva hranjenja kašičicom shvatite više kao igru, nego kao pravi obrok – ukoliko dete ne prihvata lagano prvu kašičicu, možete staviti mali zalogaj na svoj prst i tako ga ponuditi.  Svakoj bebi je potrebno vreme kako bi shvatilo da je to novi način dobijanja hrane.

REDOSLED UVOĐENJA NOVIH NAMIRNICA
Redosled uvođenja novih namirnica u ishranu odojčeta nije toliko bitan i ne utiče na zdravlje deteta. Jedino je važno da se u prvoj godini izbegavaju potencijalni alergeni. Naša je preporuka da počnete dopunsku ishranu sa žitnim pahuljicama/kašicama bez glutena – od pirinča ili kukuruza.
Iako je uobičajeno da se kod nas voće (kruška, jabuka i banana) uvodi pre povrća, nije loše da odojčetu prvo ponudite povrće koje ima neutralniji ukus od voća. Ako se prvo uvede voće, postoji mogućnost da beba kasnije teško prihvati povrće i meso jer se već navikla na slatki ukus voća.

KOJU HRANU TREBA IZBEGAVATI U PRVOJ GODINI ŽIVOTA BEBE?
Kod beba neke vrste hrane mogu izazvati alergijske reakcije ili druge negativne reakcije te bi ih zato trebalo izbegavati u prvoj godini života. Najčešći alergeni su sledeći:

- KRAVLJE MLEKO – alergija na kravlje mleko najčešća je alergijska reakcija kod male dece. Kravlje mleko sadrži dvadesetak materija koje mogu izazvati alergijsku reakciju, a belančevine kravljeg mleka su najčešće prve nepoznate belančevine s kojima dete dolazi u dodir. Osim toga, kravlje mleko sadrži previše belančevina i minerala što opterećuje još nezrele bubrege deteta, a s druge strane premalo esencijalnih masnih kiselina, gvožđa, vitamina, selena i joda važnih za pravilan rast i razvoj. Jedino mleko koje se treba davati detetu tokom 1.godine jeste majčino mleko ili mlečni pripravak za odojčad.
- JAJA – belanjak je jaki alergen stoga bi jaja trebalo takođe izbegavati. Žumance se može davati od 9 meseci.
- MED – čisti med može sadržati bakteriju koju dečiji  sistem za varenje ne može podneti  te on može izazvati botulizam. Med kao dodatak (na primer u žitnim pahuljicama) ne predstavlja nikakvu opasnost.
- KOŠTUNJAVI PLODOVI – kikiriki, orasi, bademi, lešnici
- RAKOVI (jastog, škampi), ŠKOLJKE (dagnje, kamenice, prilepci), RIBA  (pastrmka, losos, bela riba, štuka, sardela, inćun, brancin, tuna)
- SOJA
- JAGODE