Sort by
Sort by

Omega 3 masne kiseline - formula za inteligenciju

Komadi ribe lososa

Iako je prva asocijacija na omega 3 masne kiseline očuvanje zdravlja srca i krvnih sudova, sve je više naučnih dokaza koji govore u prilog pozitivnom učinku omega 3 masnih kiselina na misaone sposobnosti. Posebno su zanimljiva istraživanja koja govore o povoljnom učinku omega 3 masnih kiselina na razvoj mozga kod odojčadi i dece.

Nova studija sprovedena na više od 200 odojčadi, pod vodstvom kanadskih naučnika ukazala je na važnost dodavanja višestruko nezasićenih masnih kiselina u dečju hranu. Dodavanje svega 0.36% DHA (dokzsaheksaenske kiseline) i 0.72% ARA (arahidonske kiseline) značajno poboljšava psihološki razvoj novorođenčadi i odojčadi.

Odojčad stara 9 meseci koja je već od prvih nedelja života dobijaju hranu obogaćenu navedenim nutrientima sa većom lakoćom i tačnošću (51%) rešavaju problemske zadatke nego odojčad koja su jela neobogaćene formule (svega 29% uspešnosti na zadatcima).

Osim razvoja psiholoških sposobnosti, konzumiranje tih polinezasićenih masnih kiselina u najranijem životnom dobu obezbedjuju i bolji razvoj vida. Lakoća i tačnost rešavanja problemskih zadataka pozitivno koreliše sa kasnijom inteligencijom i vokabularom pa su optimalna ishrana i pravovremena suplementacija važne već od najmanjih nogu.

Dragocene masti

Jedna od najizazovnijih prehrambenih mera koja može imati značajan uticaj na zdravlje populacije odnosi se na povećan unos omega 3 masnih kiselina poput alfa-linolenske kiseline (ALA), eikozapentaenske kiseline (EPA) i dokozaheksaenske kiseline (DHA). Ideja o obogaćivanju prehrambenih proizvoda ovim važnim masnim kiselinama logična je posledica brojnih istraživanja koja svedoče o njihovom pozitivnom delovanju na prevenciju hroničnih bolesti.

Adekvatan unos omega 3 masnih kiselina smatra se važnim faktorom u prevenciji nastanka i sprečavanja progresije raznih bolesti poput artritisa, nekih oblika karcinoma, kardiovaskularnih bolesti, depresije. Nažalost, današnja tipična zapadnjačka ishrana je siromašna omega 3 masnim kiselinama što sa sobom nosi i povećan zdravstveni rizik.

Kako nedovoljan unos omega 3 masnih kiselina ne bi postao „skorbut našega vremena” potrebno je ozbiljno se pozabaviti modifikacijom unosa ovih važnih masnih kiselina.

Omega 3 masne kiseline i kognitivne sposobnosti dece

Omega 3 masne kiseline DHA i EPA nalaze se u masnim ribama, poput lososa, sardine, tunjevine, haringe, skuše. Ishrana bogata tim vriednim supstancijama deluje povoljno na zdravlje srca i krvnih sudova, a ujedno obezbedjuje pravilan razvoj mozga i vida kod odojčadi i dece.

Posledna 3 meseca trudnoće i prvih nekoliko godina života ključne su za pravilan razvoj mozga. Kada novorođenče dođe na svet, njegova telesna masa čini samo 5 % telesne mase odraslih, ali zato veličina mozga čini 70 % veličine odraslog mozga. Preostali rast mozga odvija se tokom prve godine života do predškolskog uzrasta, tako da je rast mozga većim delom završen do pete ili šeste godine života.

U tom delikatnom periodu za rast mozga i razvoj mentalnih sposobnosti od posebne je važnosti dovoljan unos specifičnih nutrinata. Pod nutritima, „prijateljima“ mozga smatraju se: omega - 3 masne kiseline naročito dokozaheksaenska kiselina (DHA) pa omega – 6 arahidonska kiselina (AA).

Ljudski organizam nizom reakcija može sintetizovati DHA iz esencijalne masne kiseline – alfa linolenske (ALA), dok se AA sintetizuje iz druge esencijalne masne kiseline- linolne. Međutim tokom rane faze života ta je sposobnost ograničena i neefikasna, što DHA u tim prvim ključnim godinama života čini ujedno esencijalnom i upućuje na nužnost njenog dovoljnog unosa hranom.

Riba, naročito ona masna, je najbolji izvor DHA, a osim riba i algi jedini izvor DHA su posebno dizajnirani moderni proizvodi obogaćeni omega-3 masnim kiselinama.

Pregledom naučnih studija, zaključeno je da DHA, prirodno zastupljena u ribljem ulju, pozitivno deluje na psihološke sposobnosti. Naučnici tvrde da objavljene studije, posebno one provedene na životinjama, obezbedjuju dovoljno uverljivih i valjanih dokaza koji u vezu dovode smanjenu koncentraciju DHA u mozgu i lošije rezultate na psihološkim testovima i testovima ponašanja.

Takođe, rezultati studija ukazuju da čak i male razlike u koncentraciji DHA u mozgu, daju razlike koje se mogu uočiti kod dojene novorođenčadi i novorođenčadi koje se hrane infant formulama bez dodatka DHA, mogu dati rezultate u razlikama u psihološkim sposobnostima.

Budući da je DHA važna za rast i funkcionalni razvoj mozga ploda i odojčadi, tokom trudnoće i laktacije valja obratiti posebnu pažnju na adekvatan unos omega-3 masnih kiselina. Dojenjem se obezbedjuje unos arahidonske (AA) i dokozaheksaenske (DHA) masne kiseline kod odojčadi. Razlike DHA u majčinom mleku značajno variraju u zavisnosti o načinu prehrane majke. Pokazalo je da se razlike AA i DHA ne menjaju ako majka unosi više esencijalnih masnih kiselina, pre svega AA i DHA. Stoga je izvesno da doilje trebaju ishranom obezbediti izvore DHA, prvenstveno masnu plavu ribu. Dokazano je da nakon što doilja konzumira haringu ili salpu, razlika DHA u majčinu mleku značajno poraste nakon 6 sati, a dostigne maksimalnu razliku nakon 24 sata.

Većina studija ističe važnost DHA za razvoj mozga fetusa i novorođenčeta, ističe se i pozitivna veza između dovoljnog unosa esencijalnih masnih kiselina i DHA i mentalnog i psihomotornog razvoja te poboljšane sposobnosti učenja deteta predškolskog uzrasta. S obzirom da se deficit esencijalnih masnih kiselina i DHA povezuje sa nekim poremećajima, poput poremećaja pažnje i hiperaktivnog poremećaja (ADHD) kao i disleksije i dispraksije, smatra se da dovoljan unos tih nutrijenata smanjuje rizik od navedenih poremećaja. Osim toga, deficit DHA može imati za posljedicu slabu oštrinu vida, što je razumljivo kada se uzme u obzir da je DHA ključna za optimalno funkcionalno sazrevanje mrežnice i vidnog korteksa.

Hrana koja je dobra za srce trebala bi biti dobra i za mozak.
Hipokrat, 400 godina pr. Krista

Dr.sc. Darija Vranešić Bender