Sort by
Sort by

OD DOJENJA, PREKO DOHRANE, DO PRAVILNE ISHRANE – KOJI JE PRAVI PUT?

Back to Press releases
Beograd
Dojenje je prirodan proces i odvija se instinktivno kod svih vrsta sisara, tako i kod ljudi,  a posebno je značajno zbog toga što majčino mleko predstavlja ne samo najpraktičniji, već i najzdraviji način ishrane deteta. Dodatno, ono je uvek odgovarajuće temperature i sadrži sve hranljive sastojke potrebne za pravilan rast i razvoj deteta, koji se čak i menjaju u skladu s detetovim potrebama u prvih šest meseci. Važno je napomenuti da majčino mleko ima i zaštitnu imunološku funkciju,  i dokazano je da dojenje smanjuje rizik od nastanka alergija, dijabetesa i niza hroničnih nezaraznih bolesti, povrh svega ima i pozitivan efekat na majku.

U kom mesecu bi trebalo početi s dohranom, šta treba nju da čini  i mnoga druga pitanja, gotovo sve majke postavljaju u vezi sa ishranom svoje odojčadi. Jedno je sigurno, dojenje je najbolja opcija, koju sledi korišćenje mlečne formule, ali u određenom periodu dete preraste taj način ishrane i potrebno je okrenuti se dohrani. Dohranom se smatra sva hrana koju dete konzumira, a pritom se ne misli na majčino mleko niti na mlečnu formulu. Važno je naglasiti da se uspešna primena dohrana temelji na dva važna načela: uvođenju pravih namirnica u pravo vreme i postepenom uvođenju namirnica, jedne po jedne. Uvođenje dohrane se preporučuje između 15. i 26. nedelje starosti, ali ukoliko je moguće, savetuje se da se pričeka do navršenih šest meseci, odnosno kada se uoči da je dete spremno na uvođenje novih namirnica i ukusa. Treba je obavljati postupno, tako da čvrsta hrana čini 20 odsto unosa između četvrtog i šestog meseca, a već oko 40 odsto, od šestog do osmog meseca starosti.

Uvođenje kravljeg mleka ili mleka drugih sisara ne preporučuje se pre navršene prve godine starosti – ta mleka s jedne strane sadrže previše belančevina i minerala, koji mogu opteretiti bubrege, a s druge strane imaju manjak gvožđa, cinka, vitamina E i C kao i esencijalnih masnih kiselina. Biljna mleka se takođe ne preporučuju pre navršenih pet godina života. Najkvalitetnija zamena ili dopuna majčinom mleku su mlečne formule, koje su u najvećoj mogućoj meri prilagođene dečijim potrebama.

Adekvatna ishrana od rođenja važna je za zdrav rast i razvoj odojčeta. Ishrana počinje dojenjem, zatim se nastavlja mlečnim formulama, pa dohranom (čvrstom hranom), a potom slede porodični obroci. Izuzetno je važno negovati naviku uživanja u hrani za stolom, sa drugima. Odojčad i mala deca često pokazuju strah od nepoznatog kada je reč o novim ukusima, a istraživanja su pokazala da kada roditelji više puta daju različite namirnice svojoj deci, na taj način upoznaju dete sa novim ukusima i teksturama i povećavaju prihvatanje zdrave hrane. Svrsishodnim se pokazalo i naizmenično davanje hrane koju deca jako vole s onom koju ne vole.

Da bi se smanjio rizik od neuhranjenosti ili gojaznosti, važno je negovati dobre navike u ishrani od samog početka. Bebe vrlo dobro slušaju signale sitosti i gladi, one prestaju da jedu čim im telo poruči da su pojeli dovoljno. U nekim slučajevima se dešava da roditelji koriste hranu kao nagradu za dobro ponašanje ili insistiraju da dete pojede sve iz tanjira. Svako od ovih vrsta ponašanja može voditi ka poremećajima u ishrani, te je apel roditeljima da slušaju svoju decu i zadovoljavaju njihove potrebe za hranom u meri u kojoj je to deci dovoljno.

Nataša Šoštarić, nutricionistkinja
Nestlé Adriatic S