Sort by
Sort by

Bakterije za dug život i dobro zdravlje

Bakterije za dug život i dobro zdravlje
 

Početkom 20. veka ruski bakteriolog dr. Ilija Mečnjikov bio je prvi naučnik koji je uočio pozitivan efekat bakterija mlečne kiseline na ljudsko zdravlje. Utvrdio je da stanovništvo Bugarske ima, za to doba, neverovatno dug životni vek, a taj je fenomen pripisao učestalom konzumiranju jogurta i sličnih proizvoda. Mečnjikov je smatrao da patogene bakterije u crevima polako truju organizam stvarajući toksine, a to je moguće sprečiti unošenjem fermentiranih mlečnih proizvoda koji sadrže bakterije mlečne kiseline. Tragom njegovih zaključaka, istraživanja su nastavili i drugi naučnici da bi 1930. godine došlo do svojevrsne kulminacije kada je pobornik preventivne medicine - Minoru Širota izolovao bakteriju iz roda Lactobacillus sposobnu da preživi prelazak kroz digestivni sistem. To je otkriće ubrzo dovelo do komercijalne primene bakterije u proizvodnji jednog fermentiranog mlečnog napitka koji je dostigao izvanredan tržišni uspeh. Prava revolucija istraživanja i primene bakterija u prehrambenoj industriji nastupila je nakon drugog svetskog rata, a danas ta tema privlači izuzetno veliki broj naučnika.

Reč probiotik, kojom se označavaju „korisne“ bakterije, najčešće iz skupine bakterija mlečnog vrenja, u upotrebi je tek od šezdesetih godina prošloga veka. Uprkos relativno kratkom veku modernog probiotičkog koncepta, danas su probiotici u žarištu interesa naučnika. Godišnje se objavi približno 600 naučnih radova o ovim korisnim mikroorganizmima, a poslednjih desetak godina beleži se eksponencijalni rast objavljenih naučnih radova o ovoj temi. Eksplozija naučnog interesa odrazila se na širu primenu probiotika, te se danas na svakom koraku susrećemo sa prehrambenim proizvodima koji sadrže korisne bakterije.

„Dobre” i „loše” bakterije

Stavimo li u odnos broj ćelija i broj bakterija u ljudskom organizmu, zaključit ćemo da smo više bakterije nego ljudi! Naime, svi mi nosimo u našim crevima oko 1014 živih bakterija, a naša flora teži neverovatnih 1,3 – 2 kg. Možda zvuči zastrašujuće, ali naprotiv, mnoge od tih bakterija su nam potrebne i korisne. Bakterije koje žive u našim crevima grubo možemo podeliti na one „dobre” ili korisne i „loše” ili patogene. Ove dve grupe bakterija su u stalnoj međuigri, a njihova ravnoteža određuje brojne funkcije u digestivnom sistemu i utiče na zdravlje celokupnog organizma. Korisne bakterije svojim metabolizmom stvaraju nepovoljne uslove za rast patogenih mikroorganizama, pomažu nam da iz hrane dobijemo sve važne hranjive materije i energiju, a odgovorne su i za sintezu vitamina K i nekih vitamina iz B grupe. Smatra se da povoljna ravnoteža intestinalne mikroflore igra važnu ulogu u razvoju i održavanju snažnog imunološkog sistema.

Intestinalna mikroflora često je odgovorna za razvoj bolesti. Osobe koje su podvrgnute terapiji antibioticima imaju smanjen broj pozitivnih ili “dobrih” bakterija u crevnoj mikroflori. Stoga se uz terapiju antibioticima neretko preporučuju fermentirani mlečni proizvodi koji sadrže „dobre” bakterije ili probiotike. Poremećaj ravnoteže intestinalne mikroflore može biti posledica i brojnih drugih uticaja iz okruženja i fizioloških činioca. Stres, neuravnotežena prehrana, neki lekovi (naročito antibiotici) i povišena telesna temperatura mogu da uzrokuju poremećaj ravnoteže intestinalne mikroflore. Disbalans intestinalne mikroflore ogleda se u niskom broju korisnih bakterija i visokom broju patogenih organizama što može da prouzrokuje autoimunološke bolesti i gastrointestinalne poremećaje koji utiču na zdravlje celog organizma.

Jedinstven uticaj probiotika na populaciju, odnosno aktivnost bakterija koje nastanjuju debelo crevo, smatra se njihovim ključnim delovanjem na zdravlje čoveka. Dobrobit redovnog unošenja probiotika ima pozitivan uticaj na imunološki sistem, poboljšava integritet crevne mukoze, smanjuje incidenciju i trajanje crevnih infekcija, utiče na alergijski odgovor i ima povoljan uticaj na varenje.

Probiotici u funkcionalnim prehrambenim proizvodima

Probiotički fermentirani mlečni proizvodi pravi su primer uspešnog rada funkcionalnih proizvoda. Korak napred je plasiranje ovakvih proizvoda kao 'klinički dokazano efikasnih pri regulaciji poremećaja digestivnog sistema'.

Zbog rasta popularnosti, s probioticima se susrećemo u sve većem broju prehrambenih i farmaceutskih proizvoda, na primer, kao dodatak mlečnim proizvodima za odojčad, proizvodima za bolesnike, pivu, vinu, napitcima za sportiste, a dostupni su i u liofiliziranom obliku u kapsulama. Spektar proizvoda u koje se dodaju probiotici sve je širi, pa je tako zabeležen dodatak probiotika i u sokove, sir te žitarice za doručak.

Dr.sc. Darija Vranešić Bender / Vitaminoteka Zagreb