Sort by
Sort by

Istine i zablude


Ukoliko popijete čašu vode pre jela, manje ćete pojesti.

ZABLUDA
Ukoliko popijete čašu vode pre jela želudac će vam se rastegnuti, pa ćete više pojesti. Voda najduže ostaje u želucu i pruža osećaj sitosti ukoliko se unosi u organizam u obliku hrane - supe isl.

Ispijanje kafe povećava rizik od dobijanja mnogih bolesti.

ZABLUDA
Oni koji ne preteruju sa kafom (3-4 šoljice dnevno) smanjuju rizik da obole od dijabetesa tip 2, raka debelog creva, Parkinsonove bolesti, da dobiju kamen u žuči, a u odnosu na kafomrzce bolje su raspoloženi i duže mogu da održe koncentraciju.

Ovo su rezultati istraživanja sprovedenih tokom proteklih pola veka koja su nedvosmisleno potvrdila da umerenost u ispijanju kafe ne nosi značajnije rizike čak ni kada je reč o zdravlju trudnica i srčanih bolesnika.
Zbog svega navedenog crni napitak i nije tako crn kao što neki misle!

Čokolada sadrži visok procenat šećera i masti, pa loše utiče na zdravlje i izgled.

ZABLUDA
Svakodnevno konzumiranje crne čokolade bogate kakaom može ublažiti simptome koji prate sindrom hroničnog umora, tvrde britanski naučnici. Istraživači Medicinskog fakulteta u Jorku kažu da je važno čokoladu konzumirati u umerenim količinama, oko 50 grama dnevno. Sindrom hroničnog umora karakteriše niz simptoma, a ističe jak osećaj umora u mišićima posle fizičkih napora. Poznato je da crna čokolada sadrži visok nivo polifenola, koji utiče na nivo serotonina, neurotransmitera čiji se povišen nivo vezuje za euforiju, a niži za depresiju.
Istraživanje nemačkih naučnika sugeriše da već mala količina čokolade može sniziti krvni pritisak te tako smanjiti rizik za moždani udar.
Istraživači iz Univerzitetske bolnice u Kelnu su pratili 44 ispitanika u dobu od 56 do 73 godine koji su imali povišeni krvni pritisak.
Pokazalo se da dnevna konzumacija samo 6 grama crne čokolade (ekvivalent za 30 kalorija) uzrokuje klinički značajno snižavanje krvnog pritiska.
Već su ranija istraživanja pokazala da čokolada ima pozitivne efekte na hipertenziju zahvaljujući prisutnosti kakaa i flavanola.

Kod nijednog učesnika novog istraživanja nije zabeleženo povećanje telesne mase ni promene u nivou glukoze i lipida u krvi.
U čokoladi se nalazi feniletilamin, koji deluje na krvni pritisak i nivo glukoze u krvi. To nam daje energiju i zbog toga se dobro osećamo. Čokolada, izmedu ostalog, sadrži magnezijum koji pomaže kod nervne napetosti. Čežnja za čokoladom kod trudnica se može objasniti činjenicom da neke trudnice pate od blage anemije, a čokolada je bogata gvožđem, ukoliko se radi o čokoladi sa visokim procentom kakaa. Takođe, sadrži i kofein, ali mnogo manje nego kafa (npr. da bismo uneli kofeina koliko ga ima u jednoj šoljici kafe, morali bismo da pojedemo osam 100-gramskih čokolada). Tu je i tajanstvena stvarčica zvana teobromin, za koju se pretpostavlja da u kombinaciji s drugim sastojcima stvara osjećaj uživanja i tako podstiče želju za čokoladom. Ali, ni to nije sve. Ispod smeđih oblina te zavodljive pošasti kriju se i sastojci koji utiču na samu moždanu mrežu neurotransmitera koji prenose signale izmedu nervnih stanica. Ti signali uzrokuju promene u našim čulima. To su npr. triptofan, koji stvara serotonine, zaslužne za osećaj veselog raspoloženja pa čak i zanosa. Već spomenuti fenilatilamin utiče na moždane centre za užitak, i izaziva osećaj privlačnosti, uzbuđenja i vrtoglavice.

Belo meso je hranljivije od crvenog.

ISTINA
Hranljiva vrednost mesa zasniva se na proteinima koji utiču na dobro funkcionisanje mišića. Belo meso ih ima isto koliko i crveno ali prednost belog mesa je u tome što je ono siromašno masnoćama koje nepovoljno utiču na zdravlje i liniju.

Ananas i grejpfrut razlažu masnoće.

ZABLUDA
Jedući ananas samo ćete dodati koju kaloriju jer je ovo voće bogato šećerom. Što se tiče grejpfruta njegova kiselost navodi na pogrešan zaključak da u njemu nema šećera. A čuveni enzimi koji navodno tope masnoće razlažu želudačne kiseline, tako da o mršavljenju nema ni govora.

Spanać izuzetno zdrav, pun gvožđa i ostalih korisnih sastojaka.

ZABLUDA
Spanać je jedna od manje vrednih vrsta povrća. Ima znatno manje vitamina od, recimo, svežeg kupusa, sadrži velike količine nitrata, koji pretvaranjem u nitrite u ljudskom organizmu imaju štetno dejstvo.

Pica spada u nezdravu hranu.

ISTINA/ZABLUDA
30% ukupnih kalorija današnje uobičajene pice sa sirom dolazi iz masti – kod sendviča od tune to je 43%, a kod pečenog pileta 36%. Pored toga, sir pruža kalcijum, a pečeno testo kompleksne ugljene hidrate. Pelat (sos od paradajza) sadrži likopen koji je delotvoran u borbi protiv raka, a nedavna istraživanja ukazuju i da je verovatno najsnažniji antioksidans likopen u svežem paradajzu je manje prihvatljiv za naše ćelije nego onaj koji konzumiramo u obicnoj pici. Likopen takođe smanjuje mogućnost srčanog udara. Ipak, stavljenje na picu prehrabmenih proizvoda bogatih mastima potencijalno poništava učinke likopena, te treba birati pice sa što više povrća.

Beli pirinač je manje zdrav od integralnog.

ZABLUDA
Beli pirinač ima prednost u odnosu na svog integralnog "rođaka". Naime, on sadrži deset puta veću količinu B vitamina i folne kiseline nego smeđi pirinač. Još jedna dobra strana belog pirinča je što se folna kiselina iz njega iskorištava bolje nego iz voća i povrća, mada je najbolja varijanta kombinacija ovih namirnica. Ukoliko ste zaboravili: folna kiselina neophodna je za zdravlje ploda (obezbeđuje pravilan razvoj nervnog sistema), a vama održava arterije zdravim i može da predupredi pojavu nekih vrsta kancera. Pošto je tako koristan, beli pirinač nipošto ne bi trebalo izbegavati u ishrani. Naprotiv!

Krompir ima visoku kalorijsku vrednost, te ga treba izbegavati.

ZABLUDA
Krompir sadrži antioksidante i kukoamin, koji snižava krvni pritisak. Bogat je kalcijumom i vlaknima, i smanjuje holesterol.

Masne ribe nisu dobre za organizam jer su kalorične.

ZABLUDA
Masnije vrste ribe, kao što su losos, haringa, tunjevina i skuša, su odličan izvor nezasićenih masnih kiselina, koje štite krvne sudove i ublažavaju anksioznost i depresiju. Losos sadrži velike količine selena koji usporava starenje tkiva, kao i proteine koji obezbedjuju aminokiseline koje organizam ne proizvodi sam.

Ukolko želite da oslabite, izbacite iz ishrane mlečne proizvode.

ZABLUDA
Mleko, jogurt i sir su sjajan izvor kalcijuma, koji je bitan za zdravlje kostiju, pa ih nikako ne bi trebalo izbacivati iz ishrane. Deca bi trebalo da konzumiraju što više mlečnih proizvoda zbog rasta i razvoja kostiju, ali i odrasli bi trebalo da znaju da im kalcijum iz njih pomaže u borbi protiv osteoporoze.
Jedna švedska studija koja je devet godina pratila navike u ishrani 19.000 žena u srednjim godina potvrdila je zabludu za obrano mleko i mlečni prozvodi od njega utiču na smanjenje telesne težine. One koje su svakodnevno konzumirale punomasno mleko i sireve manje su, ili ni malo, dobile u težini za razliku od kontrolne grupe koja je konzumirala obrano mleko.