Sort by
Sort by

Šta jesti leti?


Tokom godišnjih odmora, koje uglavnom provodimo na obali, naš način života i ishrane obično poprima obeležja mediteranskih navika. Budući da brojne naučne studije već decenijama sistemski ukazuju na blagodati mediteranske dijete, preporuka je da i ove godine svim čulima uživate u mediteranskim delikatesima.

Objedinjeni podaci iz 12 međunarodnih studija, nedavno objavljeni u časopisu British Medical Journal, još su jednom ukazali na koristi mediteranske prehrane. Pregled studija provedenih na ukupno 1.547,299 ispitanika pokazuje da sledbenici mediteranske ishrane imaju 9 % nižu stopu mortaliteta, 6 % nižu učestalost karcinoma, 9 % manju smrtnost zbog kardiovaskularnih bolesti te 13 % nižu učestalost Alzheimerove i Parkinsonove bolesti.

Osim što je zdrava, mediteranska ishrana je i atraktivna i ukusna, a u sveukupnom pozitivnom uticaju na zdravlje, ulogu dokazano ima i dnevni odmor svojstven mediteranskim običajima. Mnoge ozbiljne naučne studije ukazale su da životni stil i poznata „siesta“ (popodnevni odmor), predstavljaju važnu komponentu koja doprinosi blagotvornim uticajima mediteranskog načina života na zdravlje. Nažalost, novija istraživanja pokazuju kako mediteranska ishrana sve više nestaje s prostora Mediterana i zato se pokreću brojne edukativne kampanje, koje ponekad paradoksalno stižu iz SAD-a, kako bi se popularizovao ovakav način ishrane.

Leto je pravo vreme za hedonizam i uživanje u ukusnim sezonskim namirnicama – voću, povrću, semenkama, orašastim plodovima, autohtonom začinskom bilju, svežoj ribi i plodovima mora. Važan segment mediteranske ishrane čini i ekstra devičansko maslinovo ulje koje takođe izaziva pažnju naučnika zbog brojnih povoljnih uticaja na zdravlje čoveka.

Hrana kao zaštita i osveženje

Letnja ishrana bi morala da bude bogata svim vrednim nutrijentima koji služe kao štit od štetnog zračenja. Oni pomažu u prevenciji raka kože i sprečavaju boranje i prevremeno starenje kože. Narandžasto, žuto i crveno voće i povrće sadrži biljne pigmente koji podstiču pigmentaciju i ujedno poseduju antioksidativno delovanje. Zato je tokom leta korisno uživati u kajsijama, breskvama, dinjama, lubenicama, šargarepi i ostalom raznobojnom voću i povrću. Značajno je i to što ovi plodovi sazrevaju upravo leti – međuigra čoveka i prirode određena je i uređena vekovima.
U letnjim mesecima, voće i povrće su dragocene namirnice jer sadrže visoki udeo vode i važne elektrolite koje gubimo znojenjem. Pri odabiru voća i povrća valja se odlučiti na raznovrsne i raznobojne sezonske plodove jer ćemo tako osigurati različite fitohemikalije koje podstiču raznovrsna korisna delovanja u organizmu.

Organizam leti, za vreme vrelih dana, prirodno traži hranu koja je lagana za varenje, bogatu sadržajem vode i minerala koji se gube znojenjem, s više vlakana, a manjom količinom masnoća i proteina. So, suhomesnati proizvodi i pržena, masna jela su hrana od koje se žedni i koju bi trebalo izbegavati.
Mlečni proizvodi s niskim udelom masti osiguraće potreban unos kalcijuma i vrednih proteina, a pri izboru sira bolje je odlučiti se na sveži kravlji sir, nego na zrele sireve s visokim udelom masti. Sveži voćni sokovi i fermentirani mlečni proizvodi s niskim udelom masti korisni su izvor enzima, prijateljskih bakterija, vlakana, vitamina i minerala.
Alkoholna, gazirana i zaslađena pića, kao i pića bogata kofeinom samo će pojačati proces dehidratacije, jer stimulišu izlučivanje tečnosti iz organizma. Ujedno, mnoga od tih pića deluju kao stimulansi i zbog toga ometaju zdravi ritam sna. Ove bi napitke trebalo izbegavati tokom leta. Najbolji izbor za nadoknađivanje tečnosti leti su izvorska i mineralna voda, nezaslađeni čajevi i izotonični napitci.

Kako bismo leti utolili žeđ, najčešće posežemo za hladnim napitcima, ipak, dobro je znati da ćemo se bolje rashladiti ako pijemo tečnost sobne temperature ili konzumiramo tople čajeve i napitke. U zemljama gde vrućine ne prestaju tokom cele godine, tradicionalno se piju topli čajevi kako bi rashladili organizam.

Dr.sc. Darija Vranešić Bender