Sorry, you need to enable JavaScript to visit this website.
Sort by
Sort by

Uloga aminokiselina u ishrani deteta

Aminokiselina u ishrani
 

Belančevine su glavni gradivni materijal našeg organizma. Ne samo da izgrađuju unutrašnje organe, mišićno tkivo, kožu, kosti i kosu, već su neophodne i za zdrav rast, za pravilno funkcionisanje našeg imunog sistema i za održavanje hormonske ravnoteže. Naše telo može da koristi belančevine za proizvodnju energije, ali ugljeni hidrati i masti ne mogu da se pretvore u belančevine. Zbog toga su, posebno kod dece, količina i sastav od kojih su izgrađene, belančevine - aminokiseline, presudne za pravilan i zdrav razvoj.
 

Vrste aminokiselina i njihov značaj

Belančevine su izgrađene od 20 vrsta aminokiselina - 12 zamenljivih aminokiselina i 8 nezamenljivih (esencijalnih) aminokiselina (valin, izolevcin, levcin, lizin, metionin, treonin, triptofan, feninalalanin). One zamenljive u organizmu mogu da se sintetišu iz drugih aminokiselina, dok nezameljive ne mogu i treba da se uzimaju sa hranom. Kod dece postoje još 2 esencijalne aminokiseline - arginin i histidin. Studije su povezale ulogu lizina i agrinina kao faktora za sintezu hormona rasta. Kod odraslih, ali posebno kod dece čije se telo brže razvija, unos svih esencijalnih aminokiselina kroz hranu je od presudne važnosti za zdravlje.
 

Koliko dobro možemo da usvojimo belančevine, uglavnom zavisi od njihove biološke vrednosti koja je određena njihovim sastavom aminokiselina. Životinjske belančevine (meso, riba, jaja, mleko) imaju velike biološke vrednosti jer sadrže sve nezamenljive aminokiseline. Biljna hrana nema potpun sastav nezamenljivih aminokiselina, zbog čega je kod ishrane, bazirane na biljnim proizvodima, izuzetno važno pravilno kombinovanje hrane. Na primer, od biljne hrane, kinoa sadrži sve nezamenljive aminokiseline.


Indeks biološke vrednosti

Indeks biološke vrednosti je uporedni broj, koji pokazuje odnos između različitih belančevina u smislu njihovih amino sastavnih delova i kako ih organizam usvaja. Naučnici su prihvatili belančevine iz jaja kao standard za biološku vrednost i odredili su ga kao 100. Kada kombinujemo hranu koja ima različite profile aminokiselina, možemo da povećamo biološku vrednost belančevina, odnosno da ih učinimo kompletnim - aminokiseline kojih nema u jednoj namirnici, nalaze se u drugoj.

jaje 100
tunjevina 92
belance 88
svinjsko meso 85
soja  84
pirinač 83
kravlje mleko 82
kinoa 82
pileće meso 80
ražano brašno 80
krompir 76
pastrmka/losos 75
kukuruz 74
sočivo 60
pšenično brašno 58
lešnik 50
šargarepa 36

 

Najbolje kombinacije

Žitarice i mahunarke
Žitarice su uglavnom siromašnije lizinom, treoninom, a ponekad i triptofanom; mahunarke su njima bogate. Kombinovanje namirnica iz ovih grupa pruža visoku biološku vrednost, a kada kombinujete pirinač i mahunarke, njihova ukupna biološka vrednost je mnogo veća od njihove pojedinačne.

Jaja i krompir
Jaja i krompir takođe mogu da se kombinuju, dajući jedan od najefikasnijih izvora proteina.

Koliko belančevina treba dnevno da unosimo
Za odrasle osobe preporučena količina belančevina dnevno, prema Svetskoj zdravstvenoj organizaciji iznosi 0,8 g. po kilogramu telesne težine. Kod dece je mnogo veća (do 2,5 g. po kilogramu telesne mase kod odojčadi i beba), jer se već u prvim mesecima i godinama ljudsko telo najbrže razvija i treba mu više gradivnog materijala. Ove preporuke su, naravno, česte i tačna količina zavisi od mnogih faktora - pola, starosti, stila života, zdravlja, sportskih aktivnosti. Tema o tačnoj količini belančevina ostaje među najkontroverznijima, čak i u naučnoj zajednici. Opšte gledano, unosimo previše proteina, osim ako se ne radi o alternativnom obliku ishrane poput veganstva. Više informacija o tačnom unosu belančevina u različitim starosnim grupama može da se pronađe na veb stranici Svetske Zdravstvene Organizacije.

Izvori:
Harvard Health Blog Journal of Sports Science & Medicine
World Health Organization
J-stage article


Autor:
Vesela Petrova
Stručnjak za zdravu ishranu


Vesela Petrova je laureat Bečkog instituta za holističko zdravlje "Vitalakademie", članica Evropskog udruženja za kliničku nutriciologiju (ESPEN) i članica Udruženja nutricionista u Bugarskoj. Pored toga što jede zdravo, Vesela koristi metode joge, zvučne terapije i meditacije.

 

Za više informacija, pratite nas na Facebook-u.