Sorry, you need to enable JavaScript to visit this website.
Sort by
Sort by

DEKODIRAN DNK KAFE

Back to Press releases
Beograd
Kafa je izrazito cenjen napitak čijoj velikoj popularnosti, uz atraktivnu aromu i ukus, doprinosi i stimulišući učinak kofeina, svrstavajući je među najčešće konzumirane napitke. 

Danas se u svetu popije više od 2,25 milijardi šoljica kafe dnevno, čime kafa spada i među najvažnije poljoprivredne kulture, budući da se gaji u oko 80 zemalja, na više od 11 miliona hektara. Taksonomski gledano, kafa pripada porodici Rubiaceae (broćevi), četvrtoj po veličini unutar porodice cvetnjača, koja se sastoji od 11.000 vrsta podeljenih u 660 rodova. 

Genom (DNK) kafe godinama je predmet naučnih istraživanja, a nedavno objavljeni rezultati pokazali su neverovatnu podudarnost utvrđenih hromozomskih regiona kafe sa hromozomskim regionima vinove loze, ali i visoku podudarnost sa genomom paradajza.

Kako bi za budućnost osigurala održive količine visokokvalitetnih sirovina poput kakaa i kafe, prošle godine je grupa naučnika Francuskog instituta za istraživanje i razvoj i Nacionalnog centra za sekvencioniranje Univerziteta u Bafalu, uz pomoć stručnjaka iz Nestlé-ovog razvojno-istraživačkog centra u Turu, sekvencionirala DNK zrna Robusta kafe. Ovo značajno otkriće u budućnosti bi moglo biti ključno za unapređenje prinosa, kvalitet ploda i otpornost prema bolestima i suši, a moglo bi uticati i na povećanje prihoda poljoprivrednika. 

Otkriveno je da je većina genetskih struktura kafe sorte Robusta odgovorna za dve glavne funkcije, a to su odbrambeni sistem biljke i metabolički procesi. Genom kafe uključuje nekoliko specifičnih gena važnih za odbrambene funkcije biljke, među kojima i 
N-metiltransferaze (NMT), koje učestvuju u biosintezi  kofeina. 

Kofein je hemijsko jedinjenje kog nekoliko biljnih vrsta sintetiše, među kojima su kakaovac i čaj, a nastaje i u listovima biljke kafe, u kojim ima insekticidna svojstva, ali i u plodovima i semenkama u kojim inhibira klijanje semenke. Udeo kofeina u kafi zavisi od vrste biljke, geografskog porekla, klimatskih uslova, perioda berbe i načina prerade, intenziteta prženja zrna kafe, kao i načina pripreme napitka. 

Novije epidemiološke studije takođe potvrđuju brojne pozitivne učinke kafe, kao što je smanjenje rizika razvoja Parkinsonove i Alchajmerove bolesti, dijabetesa tipa 2, zatim karcinoma jetre i debelog creva, čemu uz kofein doprinose i drugi bioaktivni sastojci kafe, naročito polifenoli.

Kafa će bez sumnje i dalje biti predmet mnogih naučnih istraživanja, a sve kako bi njeni ljubitelji i dalje mogli da uživaju u ovom omiljenom napitku 21. veka.